Pozdrav!

Sve što je napravila Wikipedija, slobodna enciklopedija, tijekom posljednjih desetljeća dogodilo se zahvaljujući Vama. Hvala Vam na obavljenom poslu.

Moje ime je Sue Gardner, ja radim za Zakladu Wikimedije - neprofitnu organizaciju sa sjedištem u San Franciscu, s organizacijom od šezdeset zaposlenih. Mi omogućujemo korištenje servera i kanala te osiguravamo pravnu zaštitu u projektima Wikimedije. Također, mi pomažemo razvijanju tehničkim i socijalnim rješenjima koja podržavaju vaš rad. Svrha ove bilješke je da vam kažem o nekim od planiranih aktivnosti, kao i dijeljenje novih podataka o trendovima u zajednici.

Dopustite mi da započnem s nekim kontekstom. Gotovo svaki zamisliv događaj na projektima Wikimedije uspijeva. Čitateljstvo nastavlja rasti - projekti Wikimedije trenutno privlače više od 400 milijuna ljudi mjesečno. Ukupan broj radova i kvaliteta i dalje raste. Svake godine sve više ljudi donira za projekte. A materijali u projektima i dalje su distribuirani slobodno: to se može vidjeti na kartama i društvenim mrežama, sadržaj koji je dostupan na mobilnim telefonima, ručnim računalima i prijenosnim uređajima za čitanje, sadržaj je kopiran od strane mnogih i koristi se na mnoge različite načine. Sve to je dobra vijest.

No, dio mog posla je da se identificiraju problemi. Nekoliko mjeseci prije, slobodna enciklopedija napravila je istraživanja kako bi se bolje razumjela unutarnja dinamika naše zajednice. No, dio mog posla je da su na vidikovcu problemi. Ovo se pronašlo u istraživanju trendova suradnika (rezultati)[1] tijekom kojih je ispitano pet glavnih jezika Wikipedije: engleski, njemački, ruski, francuski i japanski.

Možete primjetiti kako su rezultati grubi, sa tendencijom pada. No, to nije slučajnost. Dijelimo nova otkrića rano, tako da nam možete pomoći protumačiti i shvatiti rezultate do sada, da počnete komunicirati s drugima u vašoj zajednici o tome kako odgovoriti na njih. Također smo otvorili izvorni kod koji se koristio u toj studiji, tako da možete provjeriti metodologiju podacima iz različitih kuteva, ili istražite druge projekte i jezike.

Što smo naučili

U Studiji saznajemo: između 2005. i 2007., početnici imaju problema u uspješnom uključivanju u rad Wikimedijine zajednice. Do 2005. na engleskoj Wikipediji je oko 40% novih suradnika još uvijek aktivno godinu dana nakon prvog uređivanja. Nakon 2007., samo je oko 12-15% novih suradnika još uvijek aktivno nakon jedne godine od datuma prvog uređivanja. Među novijim članovima 2007. mnogi još uvijek pokušavaju postati urednici Wikipedije. Ono što se promijenilo je to da se članovi ne integriraju u Wikimedijinu zajednicu i brže su suočeni s neuspjehom. Suradniku je postalo previše teško integrirati se u zajednicu.

Ovi obrasci se događaju i u ostalim jezicima koje smo proučavali.

Grafikon prikazan dolje govori o engleskoj Wikipediji. Pokazuje broj aktivnih suradnika (plavo) prema postotku suradnika koji su se pridružili taj mjesec, koji su još uvijek aktivni godinu dana kasnije (crveno).[2] Imajte na umu da ovi trendovi vrijede čak i kada se gleda na nove korisnike koji su završili barem 50 uređivanja -to nije samo povećanje eksperimentiranja i vandalizma.

Zadržavanje stope novih suradnika (10 završenih uređivanja) nakon godinu dana u odnosu na ukupan broj aktivnih suradnika (>=5 uređivanja/mjesečno): engleska Wikipedija

Naša nova studija pokazuje da naše zajednice stare, vjerojatno kao izravna posljedica ovih trendova. Time ne mislim da je prosječna starost suradnika u porastu: ja govorim o trajnim suradnicima. Novaci čine manji postotak ukupnih suradnika nego ikada, a ukupan broj novih suradnika isto tako pada. To je svačiji problem, jer to govori da se iskusni suradnici trebaju još više opteretiti, a birokratske i administratorske pozicije je sve teže ispuniti. Iskusni uočavaju ove promjene godinama, a sada prvi put postoje i podaci koji to dokazuju.

Na temelju ovoga i drugih istraživanja (poveznica ispod), ono što mislimo da se događa je: Kako uspješne zajednice rastu, naravno se susreću i sa sve većim problemima. Novi ljudi dolaze, stvarajući Eternal September efekt, u kome se postojeće DRUŠTVO bori za uspješnu integraciju novih članova, istovremeno se boreći da nastavi raditi svoj posao. To čini tako što što razvija samoobnavljajuće i obrambene mehanizme – koji su, u našem slučaju, stvari poput bot- i script-podržani odgovori, brisanja, upozorenja suradnicima, i složena politika. Očito je da su svi ti mehanizmi korisni – naposljetku, oni su i stvoreni zbog toga, kao odgovor na stvarne probleme. I oni obavljaju svoj posao: oni uspješno pomažu iskusnim suradnicima da očuvaju i održe kvalitetu. Ali oni u isto vrijeme čine pristupanje novih ljudi sve težim i težim, što na kraju otežava i rad iskusnim suradnicima. Ljudi mi kažu da je uređivanje 2001. ili 2003. ili 2005. bilo više nagrađivano —i više zabavno!— nego li danas. Ja vjerujem da je ponešto od toga uobičajena nostalgija. Ali smatram da tu ima i istine.

Vjerujem da ponovno uređivanje trebamo učiniti zabavnim za sve: i za nove i za iskusne suradnike. Neki od vas će se zapitati možemo li to učiniti, a da ne ugrozimo kvalitetu. Ja osobno mislim da je to netočno mišljenje, i zamka. Kvaliteta i otvorenost idu rame uz rame: da to nije istina, Wikipedija ne bi —i ne bi mogla!— postojati. Wikipedija najveći, najbolji i najkorišteniji izvor informacija ikada stvoren u ljudskoj povijesti. Otvorenost djeluje.

Dakle. Ako mehanizmi za osiguravanje kvalitete štete novim suradnicima, odgovor na to se nalazi u boljim mehanizmima za osiguravanje kvalitete, koji će podržavati kvalitetu, ne čineći pri tome nenamjernu štetu. Dovođenje novih suradnika će olakšati teret posla,i učiniti cijeli pothvat zadovoljavajućim, svakome. Također vjerujem da trebamo pojačati aktivnosti koje pomažu u osposobljavanju novih suradnika i koji čine da se svatko osjeća uvaženim i dobrodošlim.

Evo nekoliko pitanja o kojima razmišljamo:

Trebamo li ohrabrivati nove suradnike da kažu više o sebi na svojim suradničkim stranicama, kako bi ljudi dobre volje bili lakše otkriveni, pomognuti i ohrabreni? Trebamo li napraviti još automatiziranih mehanizama za suradnike da izraze uvažavanje jedni prema drugima? Trebamo li napraviti više automatskih alata za spajanje novih suradnika s iskusnim mentorima? Trebamo li bolje stranice pomoći? Trebaju li nam polu-javni prostori za nacrte, kao na ruskoj Wikipediji, koji će novim člancima dati priliku da se razviju, a ne da butu uklonjeni? Što još trebamo činiti?

Ovo je važan posao. Uspjet će ako vi — srce i duša projekata, ljudi koji ste najaktivniji i najiskusniji—radite zajedno, sa Wikimedia Zakladom i jedni sa drugima, da to ostvarimo. Wikimedia Zaklada želi vaše ideje, vaše procjene i vašu podršku. I nadamo se da ćete također međusobno razgovarati. Ovo je otvaranje novog poglavlja naše povijesti, dalje otvaranje naših društava, dok i dalje osiguravamo stvaranje najboljeg izvora znanja svijetu.

Godina pred nama

In February, we released the Wikimedia Foundation’s strategic plan, which sets our long-term priorities. Based on the strategic plan, we’ve completed a comprehensive analysis of our product priorities, the “Product Whitepaper.”

The editor trends data informs where we’re focusing our attention in the year ahead. Overall, our top priorities are focused on growing the community -- creating an environment that’s diverse and welcoming to everyone who wants to help. Some of these are projects that will increase the inflow and diversity of new editors, but we need to simultaneously increase retention. Here’s where we’re putting most of our energy this year:

  1. Create a visual editor: We’re creating a new editing environment for Wikimedia projects that’s simpler to use and doesn’t require users to learn any special wiki syntax. This work is just beginning, and new Lead Architect, Brion Vibber, will play a key role in helping get our software platform ready for this big change. This is a long range project – it’s a massive change, but we have to start now, to nurture a more open and diverse community together.
  2. Improve the newbie experience: We’re running a series of community and engineering experiments to improve the experience of new good-faith contributors. This will range from tools for expressing appreciation to community experiments around mentoring (learning from experiences like the German Wikipedia mentoring program and the Russian article incubator) to thinking about how to improve the interface for new users. Our goal is to do lots of parallel weekly experiments, and to continually feed lessons learned back into our product development process and to the community. We’ll create lots of pages where you can help with this, but feel free to comment directly on the discussion page here.
  3. Support community growth in developing countries: We believe lots of future growth in our projects will come from places like India, Brazil, the Middle East and Africa -- and we want to be there now, helping communities to grow around Wikimedia’s free knowledge mission. We’re helping to catalyze the communities, through both online and in-person activities. We’re also helping to remove technical barriers around text input and display in many languages. The India Programs Meta page, India mailing list, Brazil Catalyst Project Meta page and Brazil mailing lists are where much action is being discussed and coordinated right now. WMF has also expanded our grantmaking programs in support of global community and chapter initiatives.
  4. Serve audiences on all devices: Whether you use a smartphone, a low-end feature phone, a tablet, or you want access when offline, you should get the best possible experience. That’s essential for reaching billions of new readers, and for enabling people to edit who will never touch a PC. We’re just configuring this work now, but you can read more about our mobile strategy.
  5. Create a delightful experience for contributing and reviewing multimedia: Images, sounds and videos make our projects richer and better, and they are areas where we’re seeing strong growth in contributors, quality and quantity. They can also be lightweight entry opportunities: on-ramps for deeper involvement. We’ve started this work with the multimedia usability project (see report), but we’re not done yet. To avoid creating tension between quality and inflow, we’ll take a two-pronged approach that also builds out new review/moderation tools which are designed to be both socially aware and highly effective.

We’re continuing to invest in other areas, including improved discussion systems, quality review and labeling tools, and content packaging for offline use. There are also some important general site infrastructure improvements we’re working on. But the above five are our priority projects that we’re pushing with maximum effort this calendar year.

We’ll be partnering with Wikimedia’s world-wide chapter organizations in doing this work, and ultimately our success depends on partnering with you, as well.

Molimo Vas uključite se: pogledajte podatke istražvanja, pridružite se aktivnim projektima, pomozite nam poboljšati naš sustav i procese. Budite odvažni i učinite neočekivano -svatko je vođa.

Zahvaljujemo na čitanju- nadamo se Vašem odgovoru.

Sue Gardner
Izvršna direktorica Zaklade Wikimedije

Izvori

  1. The Editor Trends Study was conducted by Diederik van Liere and Howie Fung and supervised by Erik Moeller. The Editor Trends Study was completed on March 10, 2011.
  2. See the study for more detailed breakdowns of cohorts of individual editors over time, and for data from other languages.

Pogledajte i

Diederik van Liere, Howie Fung. Editor Trends Study. March 2011.

Bongwon Suh, Gregorio Convertino, Ed H. Chi, Peter Pirolli. The Singularity is Not Near: Slowing Growth of Wikipedia. In Proc. of WikiSym 2009. October 2009. Florida, USA

In November 2009, User:WereSpielChequers ran the Wikipedia:Newbie treatment at Criteria for speedy deletion study on the English Wikipedia, in which experienced Wikipedians posed as newbies to experience the CSD process through new people’s eyes. The experiment itself was controversial, with one critic saying “I don’t believe anyone is seriously denying there is a problem with the way newbies are treated.”

In December 2009, Mark Graham, a Research Fellow at the Oxford Internet Institute, published an analysis of the English Wikipedia’s geotagged coverage that found coverage of Africa and China to be extremely weak. Graham concluded that “it is clear we are far from running out of topics to write about.”

The Former Contributors Survey, published in February 2010, found that about half of 1,200 lapsed editors said they stopped editing due to personal reasons. About a quarter said they stopped contributing because of issues with the community, including interactions with other editors they found stubborn or biased or bullying.

Shiju Alex has created a statistical report on the Indian language Wikipedias, covering 2010. In it, he observes that article creation in many Indian language Wikipedias has slowed, and “more language wiki communities have started focusing on the quality than the quantity.”

In February 2011, Sue Gardner published a blog post that collected together comments from women talking about their experiences editing Wikipedia, culled from dozens of online discussions that sprouted up in the wake of the New York Times gender gap story.

Wikimedia fellow Lennart Guldbrandsson and Head of Public Outreach Frank Schulenburg have launched the Account Creation Improvement Project aiming at increasing the number of people who create a user account and actually start editing.

User:Kaldari has made a script called Wikilove – with the goal of encouraging WikiLove within Wikipedia, by making it easy to add awards and gifts to people’s talk pages. You should install it! Use it! :-)